Academia.edu no longer supports Internet Explorer.
To browse Academia.edu and the wider internet faster and more securely, please take a few seconds to upgrade your browser.
2025, Zbornik CANU i UDG "Država, demokratija, građanin"
…
17 pages
1 file
Među pluralnim društvima na području bivše Jugoslavije Bosna i Hercegovina i Severna Makedonija primeri su konsocijalne demokratije a Crna Gora još uvek traga za institucionalnim aranžmanima koji bi omogućili zaštitu interesa i identiteta ključnih nacionalnih grupa u demokratskom miljeu. U akademskoj literaturi se postavlja pitanje da li je konsocijalna demokratija odgovarajuće rešenje za Crnu Goru ili je primerenija demokratija konsenzusa, tj. "blaži lek" koji Lijphart propisuje pluralnim ali i kulturno homogenim društvima. U tekstu istražujem taj problem iz ugla teorijske literature i uporednih primera, naročito na području bivše Jugoslavije, kao i iz perspektive evolucije političkih i kulturnih podela u Crnoj Gori posle socijalizma. Sažeti odgovor jeste da konsocijalna demokratija nije rešenje u kontekstu fluidnih identiteta u Crnoj Gori, uprkos značajne političke i kulturne polarizacije u poslednjih četvrt veka. Demokratija konsenzusa pruža fleksibilnije aranžmane koji omogućavaju predstavljanje i saradnju relevantnih grupa u demokratskom miljeu. Pad nedemokratske i nacionalno isključive vlasti DPS-a omogućio je uspostavljanje takvih aranžmana. Bosnia and Herzegovina and North Macedonia are examples of consociational democracy among plural societies in the former Yugoslavia while Montenegro is still in search of democratic arrangements to safeguard the interests and identities of key ethnonational groups. Is consensus democracy, i.e., the “weaker medicine” that Lijphart advises for both plural and culturally homogeneous societies, more appropriate for Montenegro than consociational democracy? I examine this problem from theoretical and comparative perspectives taking into account the evolution of political and cultural divisions in Montenegro after communism. A succinct answer is that consociational democracy is not a solution in the context of fluid and overlapping identities in Montenegro despite major political and cultural polarization in the last quarter century. Consensus democracy provides more flexible arrangements for the representation and cooperation of key ethnonational groups in the democratic context. The fall of authoritarian and ethnonationally exclusive rule by the DPS opened space for the construction of such democratic arrangements.
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2017
U radu se obrađuje organizirano prikupljanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini, ukazujući na otvorena pitanja u njegovoj primjeni. Budući da Direktiva o pravima dioničara u uvrštenim društvima ne uređuje izričito ovaj institut, države članice EU-a zauzele su različita stajališta u pogledu njegova uređenja. S jedne strane su države članice koje nisu izričito uredile organizirano prikupljanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini, dok su s druge strane države članice koje posebnim odredbama uređuju ovaj institut. Međutim, i unutar te skupine država članica uočavaju se različiti pristupi u uređenju pojedinih pitanja. Valja istaknuti da se u državama članicama EU-a u kojima nije izričito uređeno organizirano prikupljanje punomoći za glasovanje na glavnoj skupštini, sve više postavlja pitanje potrebe njegova regulatornog uređenja. Stoga se zaključno daju prijedlozi rješenja za hrvatsko pravo.
Hrvatsko-srpski/srpsko-hrvatski interkulturalizam danas: zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Desničini susreti 2016., 2017
Sažetak: Autor analizira kako je Ante Trumbić, kao jedan od boraca za stvaranje jugoslavenske države tijekom Prvoga svjetskog rata, pristupao južnoslavenskom pitanju u duljem vremenskom razdoblju. Pri tome je osobito uzeo u obzir istraživačko pitanje o Trumbićevim odnosima s raznim predstavnicima iz Srbije, od državnika do niza drugih pojedinaca. U tekstu se autor bavi i epizodom oko sudbine Zadra nakon Prvoga svjetskog rata u kojoj se pojavljuje i otac Vladana Desnice. Ključne riječi: južnoslavensko pitanje, jugoslavenstvo, Jugoslavenski odbor, hrvatsko-srpski odnosi U z više-manje poznate historiografske naslove nastale u rasponu od 1920-ih godina do danas, glavni izvor za proučavanje ove intrigantne teme o južnoslavenskom pitanju u opusu Ante Trumbića njegove su političke bilješke, u kojima je s manjim ili većim vremenskim odmacima zapisivao brojne događaje, susrete, razgovore i obavijesti. One imaju i memoarske karakteristike jer ponekad donose retrospektivni osvrt, a uz njih se nalaze i brojni izvorni dokumenti. Sâm je Trumbić zapisao da je mnogo toga bilježio naprečac, da u njegovim rasutim zapisima ima delikatnih stvari, često i onih neprovjerenih i tek kad se one podvrgnu kritičkoj kontroli, moći će se "kasnije, recimo nakon 20 ili 30 godina kada u ličnom pogledu ne budu od aktuelnosti, slobodnije upotrebiti." 1 Trumbićeve se bilješke čuvaju u današnjem Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje se nalaze od 1939., kad su ih njegovi prijatelji Ivan Meštrović i Pavle Ostović, neposredno nakon Trumbićeve smrti, predali upravi Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a pomiješane su u priličnoj mjeri s opsežnom dokumentacijom Jugoslavenskog odbora te čine jednu cjelinu zajedno s njegovom, isto tako opsežnom, osobnom ostavštinom u splitskoj Sveučilišnoj knjižnici. 2 1 Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (dalje: Arhiv HAZU), fond Jugoslavenskog odbora (dalje: fond JO), Zaklada Jugoslavenskog odbora, bez sign.
Zbornik Pravnog Fakulteta Sveucilista U Rijeci, 2014
Crna Gora Pregledni znanstveni rad Sažetak U radu se analizira primjena opšteg ustavnog načela jednakosti građana pred zakonom u oblasti oporezivanja u sudskoj praksi Ustavnog suda Crne Gore. Slučaj preispitivanja ustavnosti Zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja, predstavlja najiscrpniju analizu ove problematike. U okviru primjene ovog opšteg pravnog principa detaljno su sagledana njegova četiri pojavna oblika vezana za materiju oporezivanja: princip ability-to-pay, princip proporcionalnosti, princip jednakog tretmana i princip opštosti. Takođe, ukazano je i na stavove iz prakse Ustavnog suda Crne Gore koji se odnose na materiju oporezivanja uopšte, kao i na koncept diskriminacije (nejednakosti). Ključne riječi: Ustavni princip jednakosti pred zakonom, princip ability-topay, princip proporcionalnosti, princip jednakog tretmana, princip opštosti poreza.
Časopis za suvremenu povijest, 2023
U radu je analizirana ekonomska suradnja Socijalističke Republike Crne Gore i Savezne Republike Njemačke, odnosno njezinih saveznih pokrajina. Savezna Republika Njemačka bila je među najvažnijim ekonomskim partnerima Jugoslavije, odnosno jugoslavenskih republika krajem 70-ih godina XX. stoljeća. Tada je po vrijednosti trgovinske razmjene bila drugi vanjskotrgovinski partner Crne Gore. Cilj Crne Gore bio je povećanjem izvoza smanjiti trgovinski deficit, zatim privući njemačke investitore i proširiti suradnju na druge oblasti. Taj je cilj zahtijevao uspostavu izravnih političkih i ekonomskih odnosa. Sredinom 70-ih jugoslavenske republike uspostavile su neposredne odnose s njemačkim saveznim pokrajinama. Krajem 70-ih i početkom 80-ih uspostavljeni su odnosi Izvršnoga vijeća (vlade) Crne Gore s vladama pokrajina Ham
Historijski pogledi, 2019
The question of the entry of Bosnia and Herzegovina into the Kingdom of the SHS is important to research and study through the columns of the National Unity, the official newsletter of the new national authorities. Although in its first issue it was announced with pomp, it was an independent newsletter, it was everything, but not independently. Namely, this is a school example of the Edict list, which served to glorify the new state of Slovenians, Croats and Serbs, and later to glorify the unification into the Kingdom, that is, first of all, the glorification of the Serbian element in the Kingdom of the SHS. This work follows the information contained in columns from November 4, when the first number of the National Unity was published, until December 26, 1918, or less than two months.
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 2015
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 2016
U ovom tekstu izložit će se pitanje jednog novog oblika konstitucionalizma: zelenog ili ekološkog konstitucionalizma, koji je postao svojevrsno "pitanje dana" suvremene ustavne politike, kao i osnovne konture njegove problematike s kojom se susreće moderni ustavotvorac i ona demokratska politika koji su voljni realizirati mjere "ekološki protektivne politike". Posebna pozornost će se, dakle, pokloniti izvorima, oblicima i svrsi afirmacije recentnog zelenog konstitucionalizma. Temeljno je polazište da konstitucionalizaciju zaštite okoliša ne treba promatrati kao panaceu koju bi trebalo izbjegavati ili uklanjati iz amplituda ordinarnog političkog odlučivanja. Naprotiv, inzistiranjem na njegovoj konstruktivnoj ulozi moguće je zagovarati i ostvarivati demokratsku političku kontrolu nad "raspojasanim" snagama tržišta koje preko okoliša i drugih pitanja koja se tiču javnog dobra već dugo žele do kraja ostvariti politiku deregulacije i korporativne vladavine.
Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 2008
UDK 630*52(497.6) Prva inventura šuma na velikim površinama u BiH je provedena prije 40 godina, u periodu od 1964. do 1968. Druga državna inventura šuma je započela u 2006. godini, sa planom da se završi krajem 2009. godine. Šumskogospodarska oblast „Unska” na sjeverozapadu BiH je premjerena u 2006. godini, u prvoj fazi inventure šuma. Ovaj rad sadrži skraćeno pojašnjenje inventurnih koncepata i podatke o glavnim taksacionim elementima za oblast Unsku, po glavnim kategorijama šuma i šumskih zemljišta, površina, zaliha i zapreminski prirast iz dvije državne inveture šuma koji su poređeni i prezentirani u ovom radu. Razlike u prikazanim podacima su značajne. Možemo sa sigurnošću reći da su se desile velike promjene tokom 40- godišnjeg perioda, u ukupnoj površini šuma i u stukturi površina po glavnim kategorijama šuma. Površine šuma su se povećale za oko 35%, za više od 60 000 ha. Zaliha je takođe povećana sa 125,8 m3/ha na 248 m3/ha ili ukupno za više od 40 350 000 m3 sveukupne drvne ...
Loading Preview
Sorry, preview is currently unavailable. You can download the paper by clicking the button above.
Historijski pogledi, 2018
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Tuzli
Društvene i humanističke studije, 2021
2011
Evropsko zakonodavstvo, 2020
Sociologija I Prostor, 2006
Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 2021
Nova prisutnost : časopis za intelektualna i duhovna pitanja, 2011
Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 2019
Jezik Casopis Za Kulturu Hrvatskoga Književnog Jezika, 2008
Etnološka tribina : Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva, 2001
Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 1998
Reforma izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, 2021
Suvremena lingvistika, 2021
Obnovljeni život. Journal of Philosophy and Religious Sciences, 2016
Amalgam Casopis Studenata Sociologije, 2011
Croatica Christiana periodica, 2000